preskoči na sadržaj

Osnovna škola Ivana Mažuranića Zagreb

Login
HIMNA ŠKOLE

IVAN MAŽURANIĆ

Kalendar
« Ožujak 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

NAŠA DUBRAVA

IZDVOJENO

 

 

HRABRI TELEFON

       

Brojač posjeta
Ispis statistike od 25. 1. 2012.

Ukupno: 627248
BUDINJAK

POSJET VUKOVARU - 8. RAZRED

POSJET ARHEOLOŠKOM I TEHNIČKOM MUZEJU

 

17.10.2012. učenici petih razreda bili su na izvanučioničkoj nastavi koja je povezala nastavne sadržaje iz povijesti, geografije i likovne kulture. Učenici su bili na predavanju u Planetariju Tehničkog muzeja, obišli su instalaciju Prizemljenih planeta u središtu Zagreba, te posjetili stalan postav Arheološkog muzeja.

 

ZAVIČAJ - POSJET MUZEJU GRADA ZAGREBA - 8.RAZRED

 

„Izložba našeg kvarta grada nam se svidjela. Ima puno toga zanimljivog i poučnog. Slike su dovoljno velike da smo ih s razumijevanjem mogli gledati.

Izložba je u nama probudila osjećaj da živimo u Dubravi 80-tih godina zbog

raznih društvenih i sportskih događanja.“

 

 

„Svidjelo nam se sve što smo vidjeli. Dosta toga smo naučili što nismo znali.

Izložba je zanimljiva, pogotovo snimke naše škole koju su davno snimili učenici

filmske grupe škole. “

 

 

„Izložba našeg kvarta grada bila je očaravajuća. Pronašli smo puno korisnih informacija koje ćemo zapamtiti za cijeli život. Vrlo smo zahvalni što je Muzej grada Zagreba priredio izložbu naše Dubrave. Ponosni smo što nam je prošlost bila tako bogata.“

POSJET ŠPILJI VETERNICI - 8.RAZRED

U petak, 25. svibnja 2012. godine osmi razredi su u pratnji razrednika posjetili spilju Veternicu. Prije nego što smo krenuli na izlet, bio sam pun predrasuda o svemu. Razmišljao sam kako će tamo biti hladno, blatnjavo. Šišmiši će nam prelijetati iznad glava i bit će sigurno dosadno. Naravno, prevario sam se.

            U početku jest bilo naporno pješačiti do spilje i nisam baš s oduševljenjem ušao u samu spilju, ali kada nam je gospođa vodič počela pričati, zainteresirao sam se tako da nisam ni osjetio 8 stupnjeva Celzijevih, a niti silnu vlagu koja nas je okruživala. Saznao sam da je ulaz u spilju na nadmorskoj visini od 320 metara. Ukupna duljina njezinih istraženih kanala je 7128 metara, a za posjetitelje je uređeno prvih 380 metara. Veternica je peta po dužini u Hrvatskoj. Prvi koji ju je otkrio bio je Dragutin Gorjanović Kramberger. Zanimljivost spilje su erozijski oblici koji govore o nekadašnjem vodenom toku, zatim pješčane dine, donja čeljust izumrlog spiljskog medvjeda, fosilno blato, Zdenac želja, fosili školjkaša, ježinaca, Kameni slap,... U cijeloj spilji hibernira četrnaest vrsta šišmiša. Spiljski  ukrasi krase ovu zagrebačku ljepoticu, a to su: stalagmiti, stalagnati, zavjese, heliktiti, špageti. Uz životinjske kosti tu su pronađeni i različiti alati neandertalskog pračovjeka što znači da je spilja bila utočište lovcima. Sama spilja je nastala prije 1,8 milijuna godina. Bez obzira na starost spilje postoji živi svijet spilje: šišmiši, rakušci, pijavice i neki leptiri. U spilji se nalazi endem Medvednice spiljski trčak i veliko plodište gljiva gnojštarki.

            Bio sam oduševljen koliko su šišmiši dobroćudna bića i nisu se zalijetavali u kosu i radili nered. Sve ovo me zainteresiralo i počeo sam se pitati što se nalazi u neturističkom dijelu spilje. Tko zna, možda i saznam? Čeka me dugo toplo ljeto, a ja sam još pun želje za otkrivanjem ljepota svoga grada.

 Karlo Čolak, 8.d

geografski položaj Veternice

 

odmor kod PD Glavica

pripreme za ulazak u špilju

 

kanali Veternice

 

Ulazim, a sve oko mene prekrije mrak. Povremeno se čuje lupanje krila pokojeg šišmiša. Osjećam se kao da sam se vratio u prošlost, u vrijeme kamenog doba. Ipak, tada ugledam lampe i razne utičnice koje mi kvare doživljaj. Kako idemo prema unutrašnjosti spilje, sve se više osjeća hladnoća i vlaga. Provlačim se uskim i skliskim tunelima, kao da sam u rudniku. Na svakom zidu vidi se kako ga je voda oblikovala pa sam tako vidio jednog u obliku slapa, jednog u obliku spirale, dok se u nekim zidovima vide i ostaci školjaka. Diveći se tim prirodnim fenomenima ugledam par šišmiša koji su već odletjeli u nepoznatom smjeru.Uskoro sam saznao kamo su odletjeli jer sam ubrzo došao do njihovog gnijezda gdje je bilo još desetak šišmiša. Zatim sam vidio kosti spiljskog medvjeda. Razmišljao sam kako je itko mogao ovdje živjeti i provlačiti se kroz one uske tunele i upravo tada je naša voditeljica rekla da su  praljudi koji su tu živjeli bili niski rastom pa im nije bio problem živjeti u spilji.

Petar Šiljeg, 8.d

ulaz u špilju

 

  

fosili Veternice

 

neandertalci Veternice

 

Malo pozitivnog uzbuđenja je uvijek prisutno kada se ide na izlet. Vijugava sljemenska cesta dodatno pojačava iščekivanje.

            Ulaz u spilju je kao u povijesnim filmovima. Samim ulaskom u spilju osjetila sam veliku vlagu i hladnoću, a kada sam dotakla rukom jedan komad stijene, osjećala sam se kao kada kod kuće otvaram hladnjak. Igra svjetla i tame je dodatno pojačavala doživljaj, ali je pomalo bila i zastrašujuća jer je bilo više mraka. Čeljust spiljskog medvjeda i ostaci neandertalaca probudilo je mnoga sjećanja. Kada sam čula da neandertalci nisu ulazili duboko u spilju, bila sam ponosna jer sam hrabrija od njih.

            U spilji su pronađeni i ostaci spiljskog medvjeda, ali i ostaci ostalih divljih životinja (leopard, spiljski lav, golemi jelen,...). Sreća je što je hrvatska povijest dala velikog paleontologa Dragutina Gorjanovića-Krambergera koji je otkrio

spilju Veternicu. Svojom duljinom je spilja peta u Hrvatskoj, a 1979.godine je zaštićena zakonom. Poseban dojam je spilja ostavila svojim spiljskim ukrasima: stalagmitima,stalaktitima, sigama, heliktitima,... Neki od najvažnijih geomorfoloških fenomena su: fosilno blato, Zdenac želja u Koncertnoj dvorani, ježinci na stropu, Kameni slap, donja čeljust spiljskog medvjeda, fosili školjkaša iz roda Pecten.

            Svi ti čudesni erozijski oblici zvani vrtložni lonci, koji govore o nekadašnjem vodenom toku, pokazuju kolike su godine stvarani, u miru povijesti. Ono što je priroda svorila, čovjek ne bi trebao uništavati i mijenjati.

Paula Krsnik, 8.c

Usvojili smo koloniju

86 velikih potkovnjaka!

 

Park Maksimir

Izvanučionička nastava 2.c razreda

U petak, 23.3.2012., išli smo u park Maksimir kako bi utvrdili gradivo o vodama u zavičaju. Vidjeli smo vodu stajačicu, Maksimirsko jezero u kojem su plivale kornjače i patke. Na tlu uz jezero ležala je žaba za koju smo misili, da je mrtva, ali nas je iznenadila kada je odjednom skočila i bućnula u vodu. Saznali smo da je sada vrijeme parenja žaba. 

     

     

Vidjeli smo i vodu tekućicu, potok Bliznec koji izvire na Medvednici, a teče pokraj Agronomskog fakulteta. Vidjeli smo i spomenike (Obelisk i Paviljon). 

     

Park je prepun drveća i zelenila. Osjeti se miris mlade trave. U blizini Maksimira nalaze se tvornica "Kraš", a u Maksimiru je zoološki vrt.

     

     

Bilo je to lijepo učenje i druženje u prirodi. Puno se lakše uči i pamti kada nešto vidiš uživo pa bi bilo dobro kada bi bilo više takvih izvanučioničkih nastava.

Ema Dučkić i Ivana Kos

2.c razred

 

Posjet Vukovaru

preskoči na navigaciju